Tema je posvećen TURSKOJ TV INDUSTRIJI i svemu što se vrti oko nje (gledanost i mjerenje iste, najave novih serija, vječita nagađanja tko će igrati s kim - za koga – na kom kanalu i kojem terminu, koji novi projekti nas čekaju, hit serije i one koje se ukidaju nakon nekoliko epki, liste najplaćenijih glumaca/ica, producentske kuće koje su ostvarile najviše zarade i one koje su propale, gdje su neke serije prodane/otkupljene, kada i gdje neka TR serija kreće sa emitiranjem na našim prostorima, scenaristi, redatelji, skladatelji, zanimljivi intervjui koji nam daju backstage uvid, općenito o turskoj „dizi“ industriji ...

Najpoznatije producentske kuće su:

- AY YAPIM, vlasnik Kerem Çatay, serije: Kuzey-Güney, Ezel, Fatmagülün Suçu Ne? (Izgubljena čast), Yaprak Dökümü (Kad lišće pada), Aşk-ı Memnu (Strasti orijenta/Zabranjeno voće), Dudaktan Kalbe (Kismet/ Plač violine) itd.

- TIMS, vlasnik Timur Savci, serije: Muhteşem Yüzyıl (Sulejman veličanstveni), Suskunlar, Kavak Yelleri, Küçük Sırlar (Male tajne), Bir Bulut Olsam (Da sam oblak) itd.

- D PRODCUTIONS, vlasnik Dogan Yayin Holding, serije: Öyle Bir Geçer Zaman Kİ (Kako vrijeme prolazi), Kayıp Şehir (Izgubljeni grad), Gümüş, Asmalı Konak, Ay Tutulması itd.

- PANA FİLM, vlasnik Raci Şaşmaz, serije: Kurtlar Vadisi & Kurtlar Vadisi Pusu (Dolina vukova / sve sezone), Makber, Kurt Kanunu, Ayrılık itd.

- TMC FİLM, vlasnik Erol Avcı, serije: Bir Çocuk Sevdim, Aşk ve Ceza (Ljubav i kazna), Kapalıçarşı, Binbir Gece (1001 noć), Bıçak Sırtı itd.

- AVŞAR FILM, vlasnik Şükrü Avşar, serije: Lale Devri (Polje lala), Yer Gök Aşk (Ljubav, vjera, nada), Ihlamurlar Altinda (Pod lipom), Kirik kanatlar (Slomljena krila) itd.

- SÜREÇ FİLM, vlasnik Ali Gündoğdu: Ustura Kemal, Uçurum, Hayatımın Rolü, Adanalı, Bütün Çocuklarım itd.

- GOLD FILM, vlasnik Faruk Turgut, serije: Hanımın Çiftliği (Polja nade / Nasleđe jedne dame), Kötü Yol, İffet, Bitmeyen Şarkı, Sensiz Olmaz, Yalancı Bahar, Ömre Bedel itd.

- FOCUS FİLM, vlasnica Nilgün Sağyaşar, serije: Beni Affet, Derin Sular, Deniz Yildizi, Sensiz Yaşayamam, Unutma Beni itd.

- MINT PRODUCTIONS, vlasnik Birol Güven, serije: Seksenler, Babam Sağolsun, Zengin Kız Fakir Oğlan, Yalanci Romantik itd.

Popis serija koje su išle u 2012., koje nastavljaju u sezonu 2012./2013. i koje nove ulaze u sezonu.

http://www.diziler.com/yeni-diziler

SEZONA 2011./2012.

U sezoni je bilo 39 serija koje su ostvarile ukupni promet od 655 milijuna TL (61,5 milijuna TL profita), a završila se sa 4 serije koje je producirao Kerem Catay (AY YAPIM). Ostvario je 75 milijuna TL prometa (7,2 milijuna TL profita) i tako izbio na 1. mjesto najuspješnijih producenata za prošlu sezonu. Profit je ostvario sa dvije serije koje su išle na Kanalu D (Fatmagülün Suçu Ne? & Kuzey/Güney) i dvije koje su išle na ATV (Al Yazmalım & Son). Prošlosezonski pobjednik Timur Savci, vlasnik TIMS produkcije, u utrci je imao tri serije (Muhteşem Yüzyıl, Suskunlar i Mazi Kalbimde Yaradır), ostvarivši 42 milijuna TL prometa (4 milijuna TL profita). Najproduktivniju sezonu je imao vasnik kompanije Süreç Film, Ali Gündoğdu, koji je radio na čak 7 projekata (Alemin Kıralı, Kalbim Seni Seçti, Yahşi Cazibe, Uçurum, Türkün Uzayla İmtihanı, Sihirli Annem i Dedektif Memoli), ostvarivši 40 milijuna TL prometa (3,6 milijuna TL profita).



SEZONA 2010./2011.

U nastavku imate tabelu iz koje se vidi da je TIMS bio prvoplasirani po ukupnom profitu, a Kurtlar Vadisi Pusu naprofitabilnija serija. Od „Top 10 serija“ sa najvećom zaradom u 2010./11. na ATVu se emitiralo njih 4 (total: 79.870.000 TL), a na KANALu D također 4 (total: 73.929.000 TL).

Forbes je izdao listu najuspješnijih projekata za sezonu 2010./2011. pa tako kaže da se takmičilo 73 serije koje su producirale 34 producentske kuće, ostvarivši 600 milijuna TL prometa. Broj serija koje su se prikazivale na 6 nacionalnih kanala se sa 67 popeo na 73, u sezonu je ušlo 50 novih serija, ali 22 nisu dočekale njezin kraj. 35 starih serija je završilo sa emitiranjem. Prvi na listi najuspješnijih je TIMS produkcija u vlasništvu Timura Savcija ostvarivši 52 milijuna TL prometa (5 milijuna profita). Prošle godine je bio na 2. poziciji sa 34 milijuna TL prometa (3 milijuna profita). Prvo mjesto si osigurao serijama koje su išle na kanalima Star TV (Küçük Sırlar – turski Gossip girl), TRT1 (Mazi Kalbimde Yaradır – državna televizija), Fox (Çakıl Taşları), TNT (Kolej Günlüğü) i Show TV sa najuspješnijim projektom (Muhteşem Yüzyıl). Tako je Timur Savci zbacio sa trona Kerema Cataya koji je tamo bio posljednje dvije godine. Serije iz Keremovog AY YAPIMa koje su držale rekorde gledanosti su “Yaprak Dökümü”, “Fatmagülün Suçu Ne” i “Ezel”, ali najveći adut, „Yaprak Dökümü“ (Kad lišće pada) je pred kraj 2010. naglo pao za čak tri mjesta, na četvrtu poziciju. Drugim riječima, prošlogodišnji promet ostvaren hit-serijama u iznosu od 68 milijuna TL (6 milijuna profita), se ove sezone otopio za 32% i pao na 46 milijuna TL prometa (4,2 milijuna profita). Najvispreniji producent ove sezone je bio Birol Güven (MINT PRODUCTIONS). On je serijama “Papatyam”, “Arka Sıradakiler”, “Çocuklar Duymasın”, “Arka Sıradakiler”, “Öğretmen Kemal” i “Babam Sağolsun” uspio povećati svoj promet za čak 110% (48 milijuna TL prometa tj. 4,4 milijuna profita). Dogan holding je sa serijama “Öyle Bir Geçer Zaman Ki”, “Geniş Aile”, “Küçük Kadınlar” i “Şüphe” ostvario profit od 4,3 milijuna TL.

Zašto su turske serije tako popularne? (izvor)

Kivanca vole na Bliskom istoku, Kenana na Balkanu

Prije nekoliko dana je predsjednik Abdullah Gul zajedno s Firatom Gulgenom iz Calinos Holdinga posjetio Dubai. Svrha ovog putovanja bila je distribucija turskih televizijskih serija. Gulgen je izjavio da danas, više nego ikada, distribucija serija doživljava svoj procvat. Od 2001. godine je prodano 80 serija u preko 40 zemalja, a sljedeće ciljano područje je Daleki istok. Kivanc Tatlitug na Bliskom istoku a Kenan Imirzalioglu na Balkanu imaju veliku bazu obožavatelja, a poznati su kao diplomati za serije. Za potrebe ovog intervjua smo se susreli s Gulgunom u njegovom uredu u Kavaciku.

~ Znamo da su turske serije vrlo popularne u nekim zemljama. Kako smo to postigli?
To postignuće je razlog moje križobolje (odgovara sa osmijehom), navodeći da je bol uvjetovana time što previše vremena provodi u avionima. Prva serija koja je prodana u inozemstvo je "Deliyurek", u Kazahstan. Cijena je u to vrijeme bila 30,000 dolara po epizodi. Mi smo prvi počeli prodavati serije i u tom trenutku smo bili vodeći. Danas je godišnji prihod od prodaje 60 milijuna dolara. Trenutno pregovaramo i oko zajedničkih ulaganja (projekata).

~ Koja je metodologija za utvrđivanje prodajne cijene?
Naše serije su vrlo slične onima iz Latinske Amerike. Serija ima više epizoda, svaki tjedan počinje tamo gdje je stala prethodnog tjedna. Ljubavne priče, bogati protiv siromašnih, jaki protiv slabih, međusobni odnosi su osnova njihove radnje. U to vrijeme je Turska jednu epizodu kupovala po cijeni od 30,000-40,000 $, pa smo stoga odlučili primijeniti istu metodologiju.

~ Zašto kupuju naše serije?
Naše serije prikazuju priče koje su bliske tim zemljama: Turska, Makedonija, Albanija, Bugarska, Grčka, Rumunjska, Slovenija … svi smo kulturološki jako slični. U tom smislu nema sličnosti sa serijama kao što su "Lost" ili "CSI Miami", zar ne? No, sve serije imaju neku očinsku figuru kao što je to u "Yaprak Dokumu" (Kad lišće pada). Kad gledatelji prate seriju poistovijete se i kažu: "Ovo je moja priča.". Pogledajte glumce, oni izgledom nalikuju gledateljima iz tih zemalja. Vole naše likove. Kivanc Tatlitug na Bliskom istoku i Kenan Imirzalioglu na Balkanu su iznimno popularni. Bez obzira u što bili uključeni, ti ljudi će ih pratiti.

~ Tko je još popularan?
Bez dvojbe Kivanc Tatlitug i Kenan Imirzalioglu. Stavite fotografiju Kivanca na komad papira i to možete prodati kao seriju. Ostali su Tuba Buyukustun, Songul Oden, Murat Yildirim, Beren Saat, Hazal Kaya .....

~ Koji žanr je gledateljima najprivlačniji?
Općenito su to svi žanrovi koji uključuju ljubavne priče ili obiteljsku dramu. Također na Bliskom istoku najviše obožavaju serije gdje ima luksuza i Istanbula. Nepoželjne su humoristične serije (sitcom) ili one sa previše akcije. Pravilo televizijske industrije je čini se "jednostavno glupo - Simple Stupid". Jednostavno-glupe produkcije gledatelji lakše razumiju.

~ Kako prodajete serije?
Nakon što kupimo prava na neku seriju sudjelujemo na međunarodnim sajmovima. Redovito posjećujemo naše klijente. U svakoj državi imamo tri konkuretna klijenta, inzistiramo na tome da su najbolji. Ne želimo biti povezani sa kanalima koji će uništiti seriju, radije ju u tom trenutku nećemo ni prodati. Također ne dopuštamo da jedan kanal emitira seriju u isto vrijeme kada i drugi kanal koji je također od nas kupio neku seriju. Cijeli postupak ugovaranja traje oko šest mjeseci.

~ Da li ostali iz ove industrije rade na sličan način?
Postoje dvije ili tri profesionalne tvrtke u distribucijskoj industriji. Televizijski kanali su i sami ušli u taj biznis, ali si rade medvjeđu uslugu. Glavna svrha TV kanala nije distribucija, oni se ne razumiju u to. Producent proizvodi, kanal emitira, distributer distribuira. Tako se to radi u cijelom svijetu. Međutim neki su si rekli "Sad ću i ja prodavati serije". Ako serija ne postigne dobru gledanost u premijernom prikazivanju, ta zemlja više neće kupiti drugu. Cijena serije se nikada ne bi trebala spustiti na razinu sapunica, jer u tom trenutku gubi na vrijednosti. Na primjer, ako je prvi serijal "Ask-i Memnu" (Strasti orijenta), a onda pokušate prodati stariju seriju, kao što je "Gumus", gdje u objema glumi Kivanc Tatlitug, i to ne ostvari dobar rejting, u tom trenutku ste zatvorili vrata serijama u kojima glumi Kivanc Tatlitug. Sve se to mora uraditi studiozno.

~ Vi dakle niste uključeni u produkciju?
Mi jesmo uključeni u produkciju, ali ne u onaj backstage dio, poput izgradnje, materijala itd. Osobno ne sudjelujem u tom dijelu koji rješavaju iskusni stručnjaci. Ja sam više uključeni u priču i kostur serije, ne bavim se detaljima.

U NEKIM ZEMLJAMA SE SERIJE PRIKAZUJU ISKLJUČIVO NA TURSKOM

Nakon što je prodaja završena, kupac ima pravo ukloniti određene scene. Kod nas se na primjer ne zamagljuju cigarete. Također imaju mogućnost sinkronizirati ili titlovati seriju. Međutim mi bismo radije da se emitira na turskom, jer želimo da gledatelji nauče i razumiju turski jezik.

~ Koji serije Vam se sviđaju?
Ja osobno ne gledam serije. Najviše jednu ili dvije epizode, i to samo kako bih utvrdio hoće li se nastaviti ili prekinuti sa snimanjem. Kad imam vremena više pratim informativne emisije. Ne znam što se događa u serijama, niti me briga. Također ne želim da moja djeca odrastaju gledajući serije.

~ Zašto?
Nisam pristalica načina kako se prikazuje život u serijama. Ne vjerujem da međusobni odnosi mogu biti tako razorni, niti da ljudi mogu biti toliko opasni ili prijetvorni. Prošli tjedan sam pročitao kako su se neki ljudi u istočnoj Europi smrzli na ulicama! Vidio sam svojim očima da naši građani nisu ostavili svoje da se smrzavaju nakon potresa u Vanu. Mi smo nesebični ljudi, prijateljski nastrojeni, odgovorni i želimo pomoći. Ako se pitate zašto prodajem serije, to je zato što su američke serije na nas ostavile snažan dojam. Naše serije rade isto to kad ih gleda međunarodna publika. Nakon što pogledaju seriju to ljude dovodi u našu zemlju, a onda upoznaju prave Turke. Od kada su serije krenule sa prikazivanjem na Bliskom istoku stopa turizma je porasla za 350%. Kad se vrate kući postaju ambasadori dobre volje. Postoji i strateški aspekt u tome što radimo. Prije 15 dana smo s našim predsjednikom posjetili Dubai (Abu Dhabi). Gdje god smo bili predsjednika su pitali u vezi serija. Naš ministar vanjskih poslova je suočen s tim kud god išao. U avionu je bilo gotovo 200 poslovnih ljudi, svi su rekli da prije nego što počnu sastanak razgovaraju o serijama, znači prije nego što krenu sa pravim poslovima. Naš ministar vanjskih poslova izjavio je u Bosni "bosanski i srpski narod su se spojili zahvaljujući popularnosti turskih serija". Ako dva bivša protivnika mogu sjediti u lokalnom kafiću i skupa gledati "1001 noć", onda je to najbitnija stvar. Donedavno su naši avioni bili konkurencija na Egejskom moru, ali kada imate situaciju da jedan od dva Grka prati tursku seriju sa titlovima, onda idemo u pravom smjeru.

~ Kako ste se našli u ovom poslu?
Završavao sam magisterij na Boston Collegeu s namjerom da radim u bankarskom i financijskom sektoru. Ali ovo nekako leži u obitelji. Cuneyt Arkin je ujak moje majke. Moj otac Melih Gulgen je producent. Ja osobno ne znam napraviti ni poštenu fotografiju, ali se razumijem u trgovinu (kupovina i prodaja). Nakon završetka obrazovanja radio sam u jednoj distribucijskoj firmi u New Yorku kao prodajni predstavnik za Bliski istok. Prisustvovao sam sajmu u New Orleansu gdje je sam vidio kako se u tri dana sklapaju sporazumi teški 4 milijuna dolara, pa sam pomislio "Ovo je profitabilna industrija. Da je riječ o oružju ne bi se toliko prodalo.“ Poslije, u 1997. u Los Angelesu, osnovao sam Calinos Entertainment, a 2000. sam si rekao "zašto ne bih počeo prodavati turske serije?".

PRODAO SAM KURTLAR VADISI (DOLINU VUKOVA) KAO LJUBAVNU PRIČU

Vlasnik televizijske kuće u Makedoniji je primio telefonski poziv svog najvećeg oglašivača iz telekomunikacijske branše koji mu rekao: "Više se neću oglašavati kod tebe, dok ljudi prate „Yaprak Dokumu – Kad lišće pada“ nitko ne priča na telefon, otići ćemo u stečaj!“. Načelnik policije u Kazahstanu je napisao pismo zahvale jednoj TV stanici "Molim vas, nastavite emitirati serije ove kvalitete, dok one idu razina kriminala je gotovo nula!". Kada sam otišao na Bliski istok da prodam seriju "Kurtlar Vadisi – Dolina vukova", rekla sam: "Ovo je velika ljubavna priča.". Direktor TV stanice mi odgovorio "Ako ti tako kažeš, onda je OK.“. Mjesec dana nakon što je serija krenula on me nazvao i rekao: "Brate, rekao si da je to ljubavna priča, a mi ju kupili ... kakva je to ljubavna priča? Je li glavni lik zaljubljen u svoj pištolj? (smijeh) ". Ta serija je postala jedna od najpopularnijih. Kada je krenulo arapsko proljeće sve se zaustavilo, ali sada se polako vraća. Vlasnici televizijskih postaja su se promijenili. Počele su se pojavljivati nove TV stanice. Imali smo neke teške trenutke, ali ništa zbog čega bi sada trebalo dizati paniku. Oko godinu i pol dana smo radili s našim scenaristima i savjetnicima (profesorima) na serijalu "Fatih Sultan Mehmet Han". Potpisali smo ugovor s uspješnim producentom. Glumac koji će portretirati Fatiha će ga prikazati iz drugačije perspektive. Ne radimo nešto znanstveno, međutim ne govorimo ni o haremskoj priči. Emitiranje predviđamo za januar (2013.). Ideja da ćemo ovo moći prodati na međunarodnoj razini me zabrinjava. Trenutno radimo i na tome.

Fato, nije u redu da tek tako prenosiš bukvalno temu s dr. foruma .. Izvini al' stvarno

Ezel fan wrote:

Fato, nije u redu da tek tako prenosiš bukvalno temu s dr. foruma .. Izvini al' stvarno

nisam znala da se to ne smije ...ako je to problem zamolicu admina da izbrise .....tema mi se ucinila jako zanimljiva mislim da ovakve stvari da mnoge zanima al u svakom slucaju tema ce biti izbrisana

Fato ne moram brisati smao na kraju teksta napises recimo.

Izvor: forum.hr

Ako je vec sa tog foruma

stvarno nisam znala da je to problem jer mislim da mi svi novosti o serijama procitamo na raznim Fb stranicama ,portalima i na forumima i nisam smatrala krađom ako proslijedim dalje jer koliko sam vidjela to svi rade .

ok Viki hvala na savjetu

Zlato nema frke...

Kao sto rece Pio nema frke.

Relax draga, i ja to radim. Novosti i co.
Samo stavim ispod izvor

Još jedna nova serija "Son Yaz Balkanlar 1912" počinje da se emituje od 25. septembra od 20 h na ATV u Turkoj s Tardom Folurd i Hazal Kayom

Fato,svaka cast,samo nastavi!Bas mi se svidja sve sto postavis,jer obozavam turske serije.

Drago mi je sto se svidjelo znam da mnogi prate turske serije i da ih zanima sve vezano za njih!

p.s Vidim da si novi clan zelim ti dobrodoslicu sto god te zanima slobodno pitaj

Fato, mogla bi da otvoriš temu o turskim filmovima....

Kerem Deren piše scenario za novu AyYapimovu seriju "20 Minuta" koja bi trebala počet u januaru 2013. U seriji igraju od Ezel ekipe Baris Falay (Ali), Ipek Bilgin (Meliha) . Gl. uloge dodijeljene su Tubi i Firatu Celiku

http://serija-asi.com/2012/10/13/da-li-je-potrazi-za-tubinim-partnerom-dosao-kraj/



http://www.gecce.com/haber/iste-tuba-buyukustunun-rol-arkadaslari-198223.html

Turske serije razbijaju predrasude na Balkanu

Turske serije "1001 noć", "Kad lišće pada", "Dolina vukova" i "Sulejman Veličanstveni" srušile su sve rekorde gledanosti na Balkanu, donoseći ogromnu zaradu turskoj televizijskoj industriji, ali i povećavajući uticaj Turske.



Foto: Anadolija
Od 2001. godine, 65 turskih televizijskih serija prodano je u inostranstvu, što je donijelo zaradu od 60 miliona dolara. Turski glumci postali su zvijezde u zemljama Balkana, a prizori Istanbula su privukli mnogobrojne turiste. Turske serije su postale pravi užitak za televizijsku publiku na Balkanu, koja se uglavnom navikla gledati samo sadržaje iz američke i latino-američke TV produkcije.

Da su dobre priče i kvalitetna produkcija otvorile put Turskoj da serije pretvori u dobar izvorni proizvod u svijetu, potvrdila je za agenciju Anadolija jedna od najutjecajnijih turkologinja na prostoru Balkana Amina Šiljak - Jesenković.

Promjena mišljenja i učenje turskog jezika

Ona kaže da zbog uticaja serija, turisti, posebno iz arapskih zemalja, ali i sa prilično siromašnog Balkana, masovno odlaze u posjetu Turskoj, a turska kuhinja je postala modni trend. "Predrasude o Turskoj i svemu što se događa u islamskom svijetu su razbijene kao pjena od sapunice. Turska je za naše sjeverne susjede, koji sada sve više, čak i u nekim reklamama, spominju ovu sve više popularnu zemlju, kuhinju i kulturu, bila zemlja gdje žene još hodaju u šalvarama i to samo po kući, jer nemaju nikakvih prava. Sada misle sasvim drugačije", kaže Šiljak - Jesenković. Turske serije probudile su i interesovanje za učenje turskog jezika.

Šiljak - Jesenković ističe da danas u Zagrebu, Beogradu, Sarajevu i Skoplju ima jako puno ljudi koji pohađaju kurs turskog jezika. Podsjeća da, s druge strane, serije nude dosta nerealnu sliku Turske. Aminu Šiljak – Jesenković su, kao turkologa, mnogi ljudi u čudu pitali: zar se u Turskoj hoda po kućama u cipelama, zar tamo i muško i žensko pije tursku rakiju?

"Ljudi su postavljali mnogobrojna pitanja o tome zašto u tim serijama nema više islamske kulture. Realno, drama o promišljanju čovjeka koji živi jedan čestiti, moralni život, klanja pet vakata namaza, posti, dijeli sadaku i zekat i ide na hadž, bila bi veoma dosadna, jer nema intriga, prevara, kocke. U tako trijeznom, osviještenom stanju, on ne može napraviti nikakav češći belaj. To bi bilo totalno nezanimljivo“, dodaje je u šali Šiljak - Jesenković. Sa novinarom agencije Anadolija podijelila je i jedan vic: „Kad su se Osmanlije povlačile sa Balkana, rekli su: 'Vratit ćemo se, u serijama'“.

Puno neispričanih priča

Još jedna pozitivna strana turskih serija je da su potakle publiku da čita knjigu koja je poslužila kao temelj za stvaranje serije, primjerice "Kad lišće pada" Rešata Nurija Guntekina (Yaprak Dökümü Reşat Nuri Güntekin) ili "Zabranjena ljubav“ Halita Zijaa Ušakligila (Aşk-ı memnu'Halit Ziya Uşaklıgil)“, istakla je Jesenković.

Ona kaže da bi bilo dobro i za nas, a i za Tursku kada bi Turska krenula u koprodukciju sa našim ljudima, jer ima jako puno neispričanih priča, jako puno neurađenih serija i filmova koje bi zajedno mogli uraditi. "U BiH ima jako puno dobrih režisera koji jednom u četiri godine uspiju napraviti igrani film i sjajnih glumaca od kojih su neki našli mjesto i u velikom Hollywoodu", istakla je ona.

Književni kritičar i publicist Filip Mursel Begović, koji živi u Zagrebu i Sarajevu, za agenciju Anadolija kaže da ga, prije svega, raduje spremnost hrvatskih građana da gledaju turske serije i da prihvataju jednu kulturu, koja je do sada, blago rečeno, prikazivana na jedan izopačen način.

"Mi imamo strašne predrasude u Hrvatskoj prema Turcima, koje su na neki način krunisane kroz nastavni program povijesti. Dakle, u hrvatske čitanke je ušla priča o Turcima koji nabadaju na kolac, Turcima koji otimaju djecu, pale sela, siluju žene", kaže on. Međutim, dodaje da se za vrijeme emitiranja serija dogodio sociološki fenomen. Za vrijeme emitiranja serije "1001 noć" ulice u Hrvatskoj su bile prazne. "Da čujete na ulici u Hrvatskoj 'hos geldin', 'estagfirullah', da čujete kumice na glavnoj pijaci u Zagrebu Dolcu kako govore 'tobe ja Rabbi', to su nevjerovatne, pozitivne stvari", rekao je on.

Begović je podsjetio i na "baratanja" nekim stereotipima kroz turske serije.
Kao primjer navodi seriju "Sulejman Veličanstveni" na osnovu koje su ga ljudi u Hrvatskoj pitali i pitaju kako je to moguće da muslimani imaju po 30-40 žena. "Na taj način se nameće misao da muslimani ništa drugo ne rade osim što puše nargile, hvataju žene i ratuju. Nijedna turska serija, bez obzira na popularnost, neće razbiti predrasude koje Hrvati imaju o Turcima", dodao je Begović. Međutim, kaže da će se to možda i promijeniti, ali sustavno, znanstvenim putem, vrlo predanim angažmanom i strateški odmjereno.

Zasnovane na tradiciji

U turskim serijama ipak su prikazani odnosi koji u podlozi imaju više tradicije u odnosu na serije koje dolaze sa Zapada ili su ranije prikazivane. Tako je Begović podsjetio da narod ima potrebu vraćanja nekoj iskonskoj tradiciji koja je potisnuta u dosadašnjim serijama.

Da se malo pažnje posvećuje nekim veoma bitnim stvarima, pokazuje i podatak da je u Hrvatskoj Sultan Sulejman sagradio most na Dravi, čija restauracija se trenutno provodi, i o kojoj se maltene nikako ne priča. Profesorica na katedri Orijentalistike Filozofskog fakulteta u Beogradu Mirjana Teodosijević je o ovoj temi kazala da u u Srbiji gledanje turskih TV serija, koje se već dvije godine prikazuju, predstavlja univerzalan način korištenja slobodnog vremena.

"Pojava turskih serija kao da je iznenadila srbijansko gledalište naviknuto kao prvo na serije proizvedene na engleskom govornom području, a zatim i na latino-američke serije i tv-novele koje su u posljednjoj dekadi 20.vijeka izazvale ogromno interesovanje gledalaca i u drugim zemljama u okruženju“, izjavila je za agenciju Anadolija Teodosijević.

Ona je naglasila da su zbog toga mnogi gledaoci, najčešće opterećeni osmanlijskim naslijeđem i predrasudama o Turcima, u prvi mah počinjali iz čiste radoznalosti da gledaju seriju "1001 noć“, da bi za kratko vrijeme postali vjerni gledaoci i svih ostalih serija. Teodosijević kaže da nakon serije "1001 noć“ gledaoci zahtijevaju nove Turske serije, interesuju se za glumce, nalaze njihove filmove na internetu i gledaju epizode na jeziku koji ne razumiju. "Serije su pozitivno prihvaćene i počinje se javljati interesovanje za učenje turskog jezika i interesovanje za odlazak u Tursku“, dodala je ona.

Projekat inspirisan turskom serijom

Govoreći o tom velikom uticaju turskih serija, Teodosijević je podsjetila da je beogradska umjetnica Milica Vergot priredila autorski multimedijalni projekat "Ja sam on“ inspirisan turskom serijom "Izgubljene godine“ i jednim od glavnih glumaca te serije.

"To je prvi put da je jedan umjetnik, inspirisan jednom televizijskom serijom, napravio multimedijalni projekat“, dodala je ona. Da je u Srbiji velika zainteresovanost za turske serije pokazuje podatak da je prvu epizodu serije „Sulejman Veličanstveni“ gledalo oko dva miliona gledalaca.

Stranac mladozenja
Objavljeno nedelja, 01 jul 2012 00:01

Ovo serija govori o vezi izmedju mladog Grka po imenu Niko i devojke iz
Turske po imenu Nazli. Njihovoj ljubavi na put staju predrasude izmedju
Turaka i Grka, koji se na pocetku protive njihovom braku.

Ova serija poseduje komican ton i bazira se i na Turskoj i na Grckoj
istoriji.

Serija je postala hit u ove dve zemlje, napravisi glumce velikim
zvezdama. Serija ima 106 epizoda a snimane su i u Grckoj i Turskoj.
Muzika koriscena u seriji potice iz obe zemlje.

Pogledajte PRVU EPIZODU klikom OVDE
.
[img][/img]

ovu sam seriju zapazila prvenstveno zbog Engina al po ovom bilo bi to zanimljivo pogledati ---

Burcin iz Ezela i Ozgu iz Polje nade zajedno u seriji "Kahperengi"
http://emdthr.com/portal/?p=523